Prijavu za priznanje žiga, industrijskog dizajna i patenta u BiH može podnijeti svako domaće i strano lice. U pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva strana lica u BiH imaju ista prava kao i domaća lica, ako postoje princip reciprociteta ili međunarodni ugovori ili konvencije kojima je BiH pristupila ili ih ratifikovala.
Pročitaj višeIntelektualna svojina je općenito priznata kao ključni pokretač modernih ekonomija. Vrlo značajna studija nedavno objavljena od European Union Intellectual Property Office (EUIPO) i European Patent Office (EPO) pokazuje da industrije sa nadprosječnim udjelom prava intelektualne svojine (IP-intenzivne) generišu više nego 47% ukupne ekonomske aktivnosti (GDP) u Evropskoj Uniji, u vrijednosti 6.4 biliona Euro. Takve industrije zapošljavaju više od 61 milion r...
Pročitaj višeSvjedodžba o dodatnoj zaštiti može se izdati u slučaju kada je osnovni patent priznat za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili za sredstvo za zaštitu bilja, za čije je stavljanje u promet potrebno prethodno odobrenje nadležnog organa. Osnovni patent je patent koji je nosilac odredio u postupku za dobivanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i kojim se štiti proizvod kao takav ili postupak za dobivanje ili primjenu proizvoda.
Pročitaj višeZastupajući tužioca, naš ured u Sarajevu, koji vodi advokat Kerim Karabdić, dobio je povoljnu presudu Kantonalnog suda u Sarajevu, u sporu vezanom za povredu robnog žiga. Radi se o drugostepenoj presudi, kojom je potvrđena ranija odluka Općinskog suda u Sarajevu.
Pročitaj višeU slučaju povrede žiga ili prava iz prijave žiga ako žig bude priznat, tužilac može tužbom da zahtijeva:
Pročitaj višeUprava za indirektno oporezivanje, rješavajući po zahtjevu „AAA“ za uništenje robe kojom su povrijeđena prava intelektualne svojine, na osnovu člana 7. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“ broj 89/05), člana 95. Zakona o žigu („Službeni glasnik BiH“ broj 53/10) i člana 14. Odluke o provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nosioca žiga („Službeni glasnik BiH“ broj 41/12), donosi:
Pročitaj višeOptuženi je kriv što je u periodu 2010 – 2014 godine u mjestu „AAAA“, kao direktor i odgovorno lice firme „BBBB“, štampao i stavljao u promet udžbenik „CCCC“, u koji je kršeći odredbe člana 20. Zakona o autorskom i srodnim pravima u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 63/10), bez odobrenja autora, unio tekst „DDDD“, a koji tekst je sastavni dio izdanja „EEEE“, autora „FFFF“, izdavača „GGGG“.
Pročitaj višePravilan je pravni zaključak prvostepenog suda da se u konkretnom slučaju radi o dva suprostavljena žiga od kojih je jedan verbalni, a drugi figurativni, kako je to i navedeno u presudi Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 3 U 002571 10 U od 04.04.2012. godine te da im to daje određeni stupanj distinktivnosti pa ovaj sud smatra da tužitelj ne može tužbenim zahtjevom tražiti da se zabrani tuženom korištenje riječi "MMMM", niti tražiti naknadu štete jer ne postoji valjan i dokazan pravn...
Pročitaj više